EU fondovi 2021. – 2027.
Europski fondovi zamišljeni su kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Riječ je o novcu europskih građana koji se, sukladno određenim pravilima i procedurama, dodjeljuju raznim korisnicima za provedbu projekata koji trebaju pridonijeti postizanju spomenutih ključnih javnih politika EU.
Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj koje je 19. kolovoza objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, pokazuje da je od ulaska u EU do 15. srpnja ove godine Hrvatska iz europskog proračuna povukla oko 5,6 milijardi eura više nego je u taj proračun uplatila.
Službene stranice Europskih strukturnih i investicijskih fondova prenose da će u programskom razdoblju od 2021. – 2027. godine, Hrvatska imati priliku povući dvostruko više sredstava iz EU fondova u odnosu na prethodni ciklus, a ukupna vrijednost fondova u ovom razdoblju premašuje 330 milijardi eura, što je gotovo jedna trećina ukupnog proračuna Europske unije.
Programsko razdoblje 2021. – 2027.
Glavni fondovi kohezijske politiku za razdoblje 2021.-2027. kojom se upravlja jednom trećinom sedmogodišnjeg proračuna Europske unije čine sredstva:
• Europskog fonda za regionalni razvoj
• Kohezijskog fonda
• Europskog socijalnog fonda plus
Europski fond za regionalni razvoj
Svrha europskog fonda za regionalni razvoj je doprinos smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije. Za tu namjenu državama članicama je u ovom programskom razdoblju osigurano 200 milijardi eura.
Kohezijski fond
Kohezijski fond u ovom programskom razdoblju raspolaže sredstvima od 42,5 milijardi eura za države članice čiji je BND po stanovniku niži od 90 % prosjeka EU-a. Osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture.
Europski socijalni fond plus
Ovom su fondu predviđena sredstva od 88 milijardi eura kojima bi se trebala podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te na taj način poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija.
Prilike za hrvatska poduzeća
Iskorištavanje ovog potentnog mehanizma ima iznimno bitnu ulogu u budućem razvoju i jačanju konkurentnosti hrvatskih poduzeća u usporedbi s poduzećima drugih članica, koja su u prethodnim razdobljima kroz uspješna povlačenja EU sredstava trajno postigla konkurentsku prednost te stekla preduvjete za uspješan i održiv razvoj.
Da bi se prethodno navedeno zaista i ostvarilo, poduzeća moraju povećati svoj angažman. To se prvenstveno odnosi na alokaciju internih resursa koji su ključni kako bi poduzeće prepoznalo potencijalne prilike u skladu s budućim planom razvoja. Pored toga, interni bi resursi također trebali imati aktivnu ulogu u pripremi, realizaciji i provedbi EU projekta. Zato je važno utvrditi njihovo realno stanje, kako bi se osigurala uspješna realizacija projekta pri čemu osobito treba obratiti pozornost na:
– kvalitetnu projektnu dokumentaciju
– administrativne zahtjeve pripreme i provedbe projekta
– kvalitetnu provedbu usklađenu sa projektnom dokumentacijom i ugovorom
Projektna dokumentacija je ključan element za ostvarivanje uspjeha u traženju sufinanciranja kroz EU fondove. Kvalitetno pripremljena ona osigurava prolaz projekta kroz sve faze postupka vrednovanja projektne prijave. Interni resursi kojima je dodijeljena uloga praćenja informacija o prilikama i mogućnostima korištenja EU sredstava trebali bi biti dobro informirani o internim potrebama i planovima razvoja kako bi pravovremeno mogli inicirati prijavu na odgovarajući natječaj. Ukoliko društvo treba podršku za pripremu dijela projektne dokumentacije, ono može angažirati vanjske stručnjake s iskustvom na predmetnom području. Kulić & Sperk ima bogato iskustvo pružanja podrške poduzećima prilikom apliciranja za bespovratna EU sredstva – kontaktirajte nas!
Kvalitetna provedba EU projekta usklađena sa projektnom prijavom i ugovorom također je iznimno bitna, a glavni elementi odnose se na upravljanje projektom, nabavu te u konačnici izvještavanje.
Upravljanje projektom podrazumijeva veći broj različitih aktivnosti u svrhu uspješne provedbe projekta i povlačenja bespovratnih sredstava, kao što su definiranje detaljnog plana aktivnosti, plana nabave i novčanog tijeka, praćenje tijeka projekta, analize aktivnosti i ostvarenja ciljeva, slanje zahtjeva za promjenama u projektu, osiguranje vidljivosti projekta te upravljanje rizicima.
Provedba nabave predstavlja vrlo bitnu aktivnost svakog EU projekta, u kojoj je ključno držati se plana prethodno opisanog u projektnoj dokumentaciji, kako bi se osiguralo povlačenje bespovratnih sredstava u cijelosti.
Izvještavanje je sastavni dio svakog projekta putem kojega se informira nadležnu instituciju o statusu projekta i rezultatima. Prilikom slanja izvještaja korisnik obavještava o provedenim nabavama u sklopu projekta te šalje sve potrebne dokumente (račune, otpremnice, ugovore, bankovne izvatke, potpisne liste i dr.) u cilju povlačenja bespovratnih sredstava.
Poduzeća koja apliciraju na natječaje EU fondova, uspješnom provedbom prethodno navedenih aktivnosti osiguravaju iskorištenje punog potencijala vlastite konkurentnosti.