Ovrha – red naplate

Tržište duga u Republici Hrvatskoj je, na žalost, u stalnom rastu te se s vremenom pojavljuje sve veći broj agencija za otkup i naplatu duga koje svoja potraživanja od građana nastoje naplatiti ovrhama na plaćama zaduženih građana, upućivanjem direktnog Zahtjeva za ovrhu na adresu poslodavca. U ovim situacijama se često radi o građanima nad kojima je već pokrenuta ovrha od strane FINA-e i nad čijim se primanjima već provodi ovrha.

Zbog navedenog se poslodavci često susreću s dvojbama kako postupati pri isplati osobnog dohotka osobi čija su primanja predmet ovrhe ili to tek trebaju postati.

Krajem studenog 2020. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Ovršnog zakona koje opet nisu dale konkretan odgovor na ovo pitanje.

Predmet ovrhe

Ovršni postupak pokreće se na prijedlog ovrhovoditelja, dostavom osnove za plaćanje u FINA-u, uz pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade za provedbu ovrhe. Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomice prihvati od strane FINA-e donosi se rješenje o ovrsi. Ovrha se provodi nad stvarima i pravima na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi naplate tražbine. Navedeno se odnosi na imovinu ovršenika – novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosne papire, udjele u trgovačkom društvu itd., te na neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo – predaja i isporuka pokretnine itd.

Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena. U članku 172. Ovršnog zakona naveden je popis novčanih sredstava nad kojima se ovrha ne provodi. Najčešća izuzeća s kojima se poslodavac susreće pri isplati plaća ovršenika su rodiljne i roditeljske novčane potpore, naknade dnevnica te troškova službenih putovanja, prijevoza, troškova prehrane i nagrađivanja djelatnika, darovi za djecu te potpore za novorođenčad, potpore zbog neprekidnog bolovanja, invalidnosti, smrti radnika ili člana uže obitelji te naknade za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda.

Isplata na zaštićeni račun otvoren u FINA-i (Kako zaštititi sredstva izuzeta od ovrhe?)

Ovršenik, odnosno osoba protiv koje se tražbina ostvaruje, može u FINA-i zatražiti otvaranje zaštićenog računa na koji će mu se isplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe ako je njegov račun blokiran, a raspolaže informacijom da je u FINA-i protiv njega pokrenuta ovrha.

Građani mogu besplatno putem servisa e-Blokade, kojem pristupaju putem sustava e-Građani, provjeriti imaju li dug, tko je ovrhovoditelj, otvoriti zaštićeni račun te preuzeti sve dokumente vezane uz ovrhu. Također, provjera se može izvršiti pozivom prema Hrvatskoj javnobilježničkoj komori na broj telefona 01/6065-510.

U slučajevima kada poslodavci zaposlenicima koji su u postupku ovrhe, a nemaju otvoren zaštićen račun kod FINA-e, uplate sredstva na redovan nezaštićeni tekući račun ili isplate sredstava izuzeta od ovrhe na redovan račun ovršenika koji ima otvoren zaštićen račun kod FINA-e, banka u kojoj zaposlenik ima otvoren račun će bez odgode obavijestiti FINA-u o uplati sredstava izuzetih od ovrhe na blokiran račun te će, dodatno, obavijestiti i ovršenika o potrebi otvaranja posebnog (zaštićenog) računa, odnosno kako bi se sredstva prenijela na zaštićeni račun.

Koje su obveze poslodavca?

Dvojba s kojom se poslodavci susreću pri isplati plaće ovršeniku je i obvezatnost postupanja po Zahtjevu ovrhovoditelja koji je dostavljen direktno poslodavcu. Naime, ovrhovoditelji koji se profesionalno bave naplatom potraživanja često nastoje naplatiti svoja potraživanja neposredno od poslodavca izbjegavajući time ˝čekanje˝ u redu za naplatu kod FINA-e.

Poslodavac je dužan postupiti po Zahtjevu ovrhovoditelja isključivo na temelju dostavljene vjerodostojne isprave o ovrsi koja je dostavljena u izvorniku ili u preslici ovjerenoj kod javnog bilježnika te upućena poslodavcu izravno od ovrhovoditelja,  ukoliko nema saznanja da zaposlenik ima otvoren zaštićeni račun odnosno da mu je ugrožen egzistencijalni minimum.  U ovoj situaciji poslodavac obustavljeni dio plaće ovršenika isplaćuje direktno na račun ovrhovoditelja.

Ovdje je važno naglasiti kako FINA provodi ovrhu na računima, a kod postupanja prema Zahtjevu ovrhovoditelja poslodavac provodi  ovrhu na plaći.

Konkretno, to znači da se ovrha na novčanoj tražbini po računu provodi po dostavi Rješenja o ovrsi FINA-i koja nalaže banci da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun ovrhovoditelja. Sukladno članku 197. Ovršnog zakona, ovrhom na plaći se nalaže poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke, da na temelju rješenja o ovrsi određeni novčani iznos isplaćuje ovrhovoditelju.

Uzimajući u obzir odredbe  Zakona o radu te Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavac je u Republici Hrvatskoj osobna primanja zaposlenika obavezan isplaćivati na njegov tekući račun u banci.

Posljedično se postavlja pitanje praktične provedivosti članka 197. Ovršnog zakona jer poslodavac djelatniku u gotovini može isplatiti samo pojedine vrste neoporezivih naknada koje su člancima 172. i 173. Ovršnog zakona svakako izuzete od ovrhe.

Iz navedenog je razvidno kako bi u što skorijem roku aktualne odredbe Ovršnog zakona trebalo uskladiti sa povezanim odredbama Zakona o radu te Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, kako bi se razjasnile obveze poslodavca i zaštitila prava svih sudionika u njenom provođenju.

Newsletter footer